29
Fri, Mar
0 New Articles

Lokal

SANTIAGO DE CUBA – “Nos bonerianonan tambe sa kon pa gosa”. “Esaki ta mi promé bishita na Santiago i mi a skohe e periodo perfekto pa konosé Cuba, esta den un ambiente kultural festivo i hopi ameno.

Gezaghebber Rijna nos bonerianonan tambe sa kon pa gosa

Igual ku e santiagueronan, nos bonerianonan sa kon pa gosa. Huntu nos lo bai krea un ‘dushi ambiente’, manera nos ta bisa na Boneiru”, segun gezaghebber Edison Rijna den un konferensia di prensa e siman aki na Santiago de Cuba.

E promé mandatario a bisa ku na prinsipio di siglo 20 Boneiru tabata karesé di sufisiente trabou i hopi hòmber boneriano a biaha pa Cuba pa traha den kunukunan di kaña. Despues tin ku a regresá, pero otronan a keda. Lo demas a regresá Boneiru.

Cuba tabata den e tempu ei un pilá ekonómiko pa Boneiru.

Na nivel di kuido médiko tambe Cuba a hunga un ròl importante. Tabatin un periodo ku bonerianonan tabata biaha pa Cuba pa buska atenshon médiko, spesialmente pa kuido médiko pa bista.

Awendia tin dos médiko kubano, un pareha, ku nan práktika médiko den e pueblo di Rincon, ku tin raisnan fuerte ku Afrika. Un pueblo den kua por identifiká bon kla ainda, pa medio di su muzik, kanto i kustumbernan, e kultura afro karibense.

“Tur esaki ta hiba mi na e laso estrecho ku nos tin ku Cuba. E lasonan aki ta manifestá su mes fuertemente riba tereno kultural. Un di nos instrumèntnan musikal importante den nos muzik krioyo por ehèmpel a yega Boneiru via Cuba. Ta trata di marimba òf marímbola, un instrumènt ku originalmente a yega Cuba for di Afrika.

Ta toka e instrumènt aki den muzik típiko boneriano huntu ku wiri, barí òf tambú, kuarta, kitara i bamba.”

Segun Rijna, Casa del Caribe e privilegiá Boneiru, dedikando Festival del Caribe e aña aki na e isla. Esaki pa p’e ta nifiká un aserkamentu pa reforsá e lasonan i eksperimentá esaki pa estrechá e lasonan aki na nivel kultural.